Ugrás a tartalomra

Da li će se ove godine saditi više soje?

2024.04.12
18:02
2024.04.12
19:57
Forrás
Pannon RTV
Poljoprivrednici se žale na sušu, koja je vrlo neuobičajena za ovo doba godine. Prema vremenskim pokazateljima, u poređenju sa prosekom od poslednjih pedesetak godina, za trećinu manje padavina je bilo u mesecu februaru i martu.

Robert Pacik uzgaja pšenicu, kukuruz i soju na sto hektara površine. Zbog ovogodišnjeg sušnog vremena pri setvi se uglavnom odlučio za sejanje soje.

Najviše je soje posejano, jer je velika suša, a manje ulaganja. U soju je potrebno najmanje ulaganja pa smo odlučili da malo povećamo količine soje i uvereni smo da će ova godina biti dobra."

Prema procenama stručnjaka, trenutno je potrebno 20-30 litara padavina po kvadratnom metru kako bi poljoprivrednici kvalitetno obrađivali tlo.

Laslo Tot, inženjer poljoprivrede, Temerin: „Tamo gde su korišćene adekvatne agrotehničke mere, zemljište je na vreme obrađeno, što znači da je već u jesen posejano, uzorano i zatvoreno. Tamo gde je tlo bilo zatvoreno, na dubini od 5 centimetara ima još dovoljno vlage za klijanje semena i za setvu."

Zbog nepredvidivih cena na tržištu i klimatskih promena, proizvođači su suočeni sa teškom odlukom pri odabiru biljnih kultura koje će da seju. Očekuje se da će ove godine u zemlju biti stavljeno manje semena kukuruza, a više soje.

soja
kukuruz
poljoprivreda

Slične vesti

Najnovije

Najčitanije

Postavljen poslednji par šina na brzoj pruzi Subotica-Novi Sad

Radovi na izgradnji deonice brze pruge Beograd-Budimpešta između Subotice i Novog Sada odlično napreduju. Danas poslepodne je kod Bačke Topole postavljen poslednji par šina između dva vojvođanska grada, tako da se glavna pruga može smatrati spojenom.

Preminula Marta Feher

Nakon kratke i teške bolesti u 48 godini života preminula je Marta Feher, novinarka nedeljnika „Het nap“. Od 2017. godine deo je redakcije „Het napa“, pre toga 10 godina radila je u Panon RTV-u.

Veliko prolećno čišćenje u Tornjošu

U Tornjošu su sve generacije u selu dale svoj doprinos, uzimajući u ruke metle, lopate i džakove, kako bi učestvovali u tradicionalnoj radnoj akciji “Dan planete Zemlje”. Zajedno su se trudili da urede selo.